Minista blong faenem mo Ikonomic Manejmen Pikioune I peintem pitja blong ikonomi blong Vanuatu

Minista blong faebens mo economic manajemen, Mr Gaeton Pikioune I talem long palamen se ekonomi blong Vanuatu i stap gohed blong rikodem wan positiv grot taem we globol ekonomy i stap kontiniu blong impruv mo rekava.

Hemi se lukluk i stap se bambae grot blong ekonomik aktiviti raon long wol baebae hemi go antap moa bitim wanem we International Monetary Fund (IMF)i bin expektem bifo, espeseli insaed long ol emerging maket mo ol developin kaontris.

Taem hemi stap prisendem wan global economic aotluk long palamen bifo preentesen blong national badjet, minister Pikioune I talem se ol impruvmen long ekonomi blong ol kaontri ia, oli kontribiut long wan globol growth blong 3.6 pesen long yia ia 2016, mo IMF I expeketem wan smol rikavari blong 3.8 pesen long 2017.

“Long samfala bigfala kaontri olsem US, I kat strong domestic diman we i kam long konsamsen mo invesmen. Hemia from se valiu blong US dollar i go antap mekem i save afektem expot. Low komoditi praes we i stap naoia bae i impruvum praevet konsamsen long eria blong Europe. Mo long Japan ekonomik polisi blon hem, emi blo sapotem grot.”

IMF i luk se bambae ol rikavari oli no semak across lon everi koantri, ekonomik grot bae hemi mix mo jalensing. Grot prospect blong 2016-2017 baebae i depend plante long ristrakja blong ekonomi blo China, low praes blong olgeta komoditis, mo ol presa wei ol emerging market oli stap fesem. Be bambae long nekis tu (2) ias ol kaontri olsem Brazil, Russia mo samfala kaontri lo Middle East bambae oli save contribut long global grot. I kat risk i stap se eni niu ekonomik mo politikol instability bambae oli save afektem olgeta fiuja grot prospect ia.

Minista I talem se Vanuatu i vulnerebol long wanem we i stap hapen aotsaed long kaontri blong yumi espeseli long rijen. Taem we ekonomik grot blon ol patna blong yumi ikam daon o i go antap hemi save afektem Vanuatu, hemia menli long sekta blong expot sevises olsem turisim, invesmen mo eid wei bae ikat bigfala impakt long ekonomi blong yumi.

Hemi se taem we ol praes blong ol komoditi oli stap jenis oli gat daerek impakt long agrikalja sekta blong yumi, mo i afektem laef blong majoriti blong olgeta pipol blong yumi. Naoia we wol praes blong oil i go daon bambae hemi benefitim Vanuatu long wei we bambae hemi katem daon kost blong prodaksen long indastri mo ol transpot sevises. 

Taem hemi stap tokbaot Domestik Ekonomik Aotluk, minister blong faenenens mo economic manejmen  I pointem aot se economy blong Vanuatu i rekodem wan positive grot blon 2.3 pesen long 2014.

“Yumi andastan se yumi bin fesen bigfala jalenses last ia incliudim Tropikol Saeklon Pam, Politkol instability mo elnino we oli affectem grot pefomens blo kaountri. Nomata long hemia, yumi stap expektem wan averej grot reit blong 3.5 pesen ova lon 2016 ko kasem 2018. Long medium tem ol infrastrakja projeks bambae I draevem ekonomik grot divelopmen blo kaontri, we value blong olgeta I bittim 30 billion Vatu”.

Minista I givim wan lukluk we I stap se implimentesen blong olgeta projek ia bae i leftemap grot long sekta blong indastri. Hemi se

yumi bin estimeitem se indastri sekta I bin gro long 37.8 pesen lon 2015, 35.6 pesen long 2016 mo bai I kontinue blong gro ova long midium tem. Strong aktiviti long sekta ia i mekem se emploemen i go antap long kaontri. Be, hemi inpoten blong gavman i lukluk gud mo fesem aot implimenteisen blon ol projek ia blo mekem sua se i gat wan sastenebol grot ova long medium mo long tem. Antap long hemia, rekonstraksen program blong tropikol Seaklon Pam bae i sapotem grot long sekta ia tu ova long midium tem.

Minista ya I talem long palemen se tropikol cyclone Pam mo ol ifek blong El Nino oli bin afektem bigwan olgeta sekta blong Agrikalja, Fisheris mo Forestri long 2015. Damej i afektem moa nao ol rut krop olsem kava, kofi mo kokoa i mekem se grot i go daon long 1.1 pesen long 2015.

Long 2016, El Nino we i stap naoia i gohed blong putum presa long prodaktiv sekta. Be, strong praes blong ol komoditis long 2016 bambae i sastenem prodaksen long grot kasem 0.9 pesen. I gat expektesen se bambae Agrikalja sekta I gro long midium tem long 0.3 pesen lon 2017 mo 1.6 pesen lon 2018.

Mo minister I talem se ol eria insaed long sevis sekta we TC Pam i bin distroem nogud long 2015 oli no rikava fulwan yet. From risen ia bambae yumi expektem wan grot long sekta ia blong 0.6 pesen nomo. Damej long ol infrastrakja blon ol turis, olsem ol hotel oli klos, emi mekem se namba blon ol turis we oli kam long plen last yia i go daon bigwan. Praevet sekta mo Gavman tugeta i wok blong stretem isiu ia.

Hemi se lon 2016, bambae i gat samfala hotel bae oli open bakegen mo wetem inkris blon namba blong ol turis bot bae i helpem sekta ia blong i rekotem wan grot blo 0.3 pesen, mo yumi expect blong I kontiniu blong gro long medium tem. Impruvment blong pablik infrastrakja projeks olsem ol waf, rod, biutifikesen projek mo Bauafil rihabilitesen bae oli leftemap ol aktiviti long saed blong turisim. Wetem hemia, fokast I stap long sekta ia blong gro kasen 1.8 pesen long 2017 mo 2.8 pesen long 2018.

“MISTA SPIKA, bambae yumi lukluk naoia long wanwan sekta mo bae yumi stat wetem Agrikalja sekta”.

“MISTA SPIKA, agrikalja sekta i gohed blong pleim wan inpoten rol long laef blong ol man Vanuatu. Agrikalja i givim wok long ova 75 pesen blon totol populesen. Olsem we mi talem finis, ol disasta we oli jes pas oli mekem se expot blong ol prodak olsem kopra, kava, kokoa mo bif i go daon long 2015 olsem ol letest indikeita we Nasonal Statistik Ofis I ripotem”.

Minista Pikioune I pointem aot se nomata long low pefomans long 2015, Gavman i gohed blong sapotem sekta ia long evri level, blon sastenem grot long midium tem. Insaed long kopra indastri, plante tri blong kokonas oli olfala mo i nid blong oli riplanem kwiktaem. Hemi se yumi mas save se VARTC i stap gohed blong sapotem wok blong planem bak ol kokonas, be hemia long wan smol skel nomo. Rihabiliteisen blong ol kokoa mo kofi plantesen i stap gohed, wetem sapot blong ol divelopmen Patna mo ol NGO, mo hemia i shud leftemap prodaksen long ol yia we oli stap kam. Expot blong Kava i bin go daon tu long 2015, be konsamsen insaed long kaontri i stap strong oltaem. Long lukluk blong minister ya hemi impoten tumas se Gavman i mas gohed blong lukluk blong oli karemaot ban blong kava long maket blong Europe, blong inkrisim inkam bes long ol rurol eria. Wetem olgeta divelopmen ia, i gat expektesen se bambae prodaksen blong ol krop bae i kam antap bakegen long midium tem.

Palamen ibin stap kwaet nomo mo evri MP I lisen gud taem minister blong Faenens mo Ekonomic manejmen istap mekem spij ya tedei moning.

Hemi talem se ol latest indikeita i soemaot tu se expot blong beef i go daon long 2015, be domestik konsamsen long kaontri i stebol. Ol ona blong ol bigafala planteisen blong ol buluk nao oli stap draevem divelopmen insaed long sekta ia. Ol smolsmol fama blong buluk oli stap fesem oltaem ol hae kost blong mentenens I mekem se oli tanem ol fam ia ikam lon ril estet o lon turisim invesmen propeti. Long 2015, Gavman i sabsidaesem ol kost blong ol fama mo ristokem ol buluk long ol provins blong Torba, Penama mo Malampa provins mo i hope blong komplitim program ia wetem Tafea provins long yia ia. Gavman i em blong rivaevem beef indastri wetem aim blong kasem 25,000 hed blong buluk long 2025 mo program ia bambae i leftemap prodaksen blong beef long medium tem mo ol yia we I stap kam.

Minista Gaeton Pikioune I talem se damej blong TC Pam i slowem prodaksen blong timba long samfala eria, be i impoten blong ol fama I kontiniu blong planem bak ol tri blong olgeta wetem sapot blong TC Pam rikavari program.

Hemi se lon saed blong fish prodaksen, ol fish we oli kasem insaed lon solwota blong Vanuatu, oli stap oflodem olgeta long Fiji from se kaontri blong yumi ino redi blong processing o mekem daerek expot. Domestik konsamsen nao i draevem prodaksen naoia, be saplae ino inaf blong mitim hae diman speseli long ol urban eria.

Lon saed blo Indastriol sekta. Minista bloing faenens I talem se nomata long distraksen we TC Pam i mekem long Maj 2015, indastriol sekta bae hemi men draeving fos blong ekonomi. Gavman i wantem talem tangkio long ol divelopmen patna we oli sapotem desisen blong Gavman blong addresem infrastrakja nid raon long kaontri. Work I stat finis long seken haf blong 2015 wetem Rod long Tanna, Lapetasi wof, rod long Malekula mo Luganville wof. Long 2016, wok long Port Vila Beautification projek I stat finis mo bambae Port Vila urban divelopmen projek mo Bauerfield rihabiliteisen projek bae tufala i stat ino longtaem. Hemi adem se tru long ol projek ia ol narafala sekta lo ekonomi I save benefit long hem olsem inkris long emploemen mo Gavman reveniu tru long VAT. Antap long hemia, implimenteisen blong TC Pam rikonstraksen mo rikavari program bae emi olso sapotem grot.

Lon saed blo Seves sekta, Minista blong Febens I talem se lon 2015, turisim sekta i foldaon long wan reit blong 15.6 pesen folem impak blong TC Pam. Be kanseleisen blong ol flaet olsem Air New Zealand, Virgin Blue mo kot shea blong Ea Vanuatu wetem Quantas eli this yia, I disturbem rikavari process long sekta blo turisim lon fest haf blo 2016. Gavman wetem ol divelopmen patna blong hem oli stap addresem isiu blong mentenens blong Bauafil Intanasional eapot. Expektesen I stap se bambae I kat inkris long ea araevol long sekon haf blong 2016 folem re-opening blong ol big bigfala hotel long mid-ia mo afta lon en blo apgredem eapot blo Bauafil.

“No mata long hemia, Gavman we i stap tedei i luksave se turisim hemi wan bigfala pat blong sevis sekta mekem se hemi injektem wan extra 100 milion Vatu long Ministry blo turisim blo helpem VTO lon saed blo maketin blo hem. Impruvmen blong rod long Tanna mo Malekula bae i givhan long sevis long saed blong turisim, espeseli transpot, mo too bae I save inkrisim welfea blong ol pipol we oli stap long ol rurol eria.

Turisim hemi bisnis blong evriwan mo bambae hemi givim janis long ol pipol blong yumi blong oli mekem inkam long ol najurol risos blong olgeta” hemi talem.

Minista I talem se i gat expekteisen se bambae turisim indastri bae i kontiniu blong gro long wan averej blong 2.6 pesen ova long medium tem.

“Wetem araevol blong niufala Air Vanuatu Boeing 733-800 bae i kontribiut bigwan long grot long sekta ia. Mo tu Vanuatu i stap expektem blong kat inkris long cruise ship araevol long 45 pesen long yia ia. Hemia i minim se long 2016 bambae i gat 325 ship bae oli kam we long 2015 i bin gat 224 nomo. Yumi save luk se i gat moa bigfala ship oli stap kam long ol aelans blong yumi”

Hemi adem se taem we Lapetasi mo Luganville wof bae oli finis long 2 yias taem, bambae ol infrastrakja ia I contribute bigwan long development blon turisim indastri blong yumi. “Taem i gat inkris long number blong ol pasenja, i minim se bae i gat moa inkam blong ol lokol mama we oli stap salem ol prodak blong olgeta long ol turis. MISTA SPIKA hemia hemi wan gudfala samting blong Gavman mo yumi nid blong sastenem mo promotem intanasonal reputeisen blong yumi blong mekem se bae yumi stap kompetitiv oltaem wetem ol narafala Pacific aelan neiba blong yumi. No mata long ol positive divelopmen ia, ikat bigfala jalenj I stap blong Gavman I mas addressem isiu blong ol bus mo taxi draeva long wof”.

Long saed blo Moneteri Sekta Apdeit, Minista Gaeton Pikione I talem se olgeta monetari kondisen blong fes haf blong 2015 i wik smol, folem nomo ol slow ekonomik aktiviti. Olgeta aktiviti blong sekta blong banking oli bin slow long en blong 2015, folem slodaon blo net foren asset (NFA) mo domestik kredit. Domestik kredit blong 2015 i foldaon bigwan lo 7.5 pesen, we i soemaot se olgeta ekonomik aktiviti afta lon TC Pam ino kam antap olsem we yumi expektem. Praes blo ol samthing ibin ko antap lon taem ia bae then genrol praes level emi bin slo daon bagegen. Wanem yumi shud wari long hem nao hemi grot blo loan we ol bank imekem iko lon praevet sekta.

“MISTA SPIKA, two wiks ipas yumi bin harem sam nius se Vanuatu bai iko pak long blak list from hemi no mitim ol riquaemen blo hem lon saed blo anty mani londerin mo koanta faenansin blo terorisim. Gavman blong tedei I commitim hem blong mekem sua se I apdeit wetem olgeta loa blo hem blo mekem se yumi mitim olgeta requaemen blo intanasonal faenans. Gavman ibin establsihim wan taskforce blo work togeta lon hao bae yumi save addresem olgeta jalens we oli stap tru long ol niufala loas olsem loa blong taxesen”.

Minista I talem se Vanuatu I mas komplae long ol rekuaimen blong OECD mo ol narafala intenasonal okanaisesein sapos no bai I save kasem ol sanksens we bai I kat serias implikeseins blong hem long hao Vanuatu I mekem bisnes wetem internasonal komuniti”.

Toktok blong minister ya hemi fomem pat blong economic mo badjet spij blong minister blong faenens long palamen tedei moning bifo I presentem national badjet blong 2016.

 

Author: 
Harold Obed