Minista Pikioune I tabolem badjet long palamen

Minista blong Faenens mo Ekonomic Manejmen, Gaeton Pikioune I talem aot se badjet blong 2016 i reflektem ol polisi objektiv blong Gavman

Hemi se badjet ya hemia hemi inkludim ol polisi praeoriti blong Gavman mo ol plan we hemi konsisten wetem ol prinsipol blong risponsibol fiskol manejmen we I stap long Seksen 22 blong Pablik Faenans mo Ekonomik Manejmen Akt (CAP224).

Taem hemi stap tokabaot revenu blong Gavman, minister ya I talem se long saed blong reveniu, Bajet blong 2016 i estimetem blong Gavman i kolektem 16.5 bilion Vatu. Hemi se men sos blong reveniu blong Gavman i kam long ol takis mo olgeta fis mo jajes. VAT bae i kontiniu blong dominetem strim blong ol takis reveniu long 2016 mo yumi fokastem blong bae yumi kolektem 6.0 bilion Vatu, folem wetem impot diuti mo eksaes takis we yumi estimeitem long 2.8 bilion Vatu mo 2.1 bilion Vatu. Hemi infomem honorobol haos se Bajet blong 2016 ino inkludim eni daerekt bajet sapot.

Hemi talem se Gavman i gat strong tingting blong impruvum ol koleksen blong hem tru long taetenem olgeta administresen, komplaens mo enfosmen blong ol existing reveniu sos. Folem tingting ia, Gavman bae i kontiniu blong wok blong implimentem ol rekomendeisen blong 2013 revenue forum mo tu long 100 dei plan blong Gavman. Hemi se Gavman i gat strong tingting tu blong lukluk long ol long-tem reveniu inisietiv we i gat potensol blong expandem takis base blong yumi long ol yia we oli stap kam. Hemi se Gavman blong tedei I stap wok blong setemap wan task fos blong lukluk long tinktink ia.

Totol grant we Vanuatu bae emi risivim lon olgeta dona patna blong yumi long 2016 badjet hemi kasem 16.1 bilion vatu, emia emi stap shoem wan incris comperem wanem yumi risivim lon 2015.

“Long saet bklong ol mane we Gavman I spendem bae mi tekem yufala naoia i go tru long 2016 ekspendija we yumi estimetem blong Gavman I spendem. Totol ekspendija blong Gavman we yumi estimeitem long 2016 hemi 19.1 bilion vatu”.

“Mista Spika, mi wantem konfemem se inkris long ekspendija long badget blong Gavman i reflektem ol polisi praeoriti blong Gavman. Hemia hemi inkludim ol objektiv mo ol plan we yumi aotlaenem long 2016 Badjet polisi steitmen mo semtaem 100 deis polisi plan blong Gavman. From risen ia nao bambae ol mani blong Gavman i go long prodaktiv sekta, ol komitmen mo ligol oblikesen blong Gavman, ol severens pei, ol sosol sekta mo ol narafala Niu Polisi Proposol (NPP)”.

Hemi adem se semtaem badjet blong 2016 bambae I adressem TC Pam rekavari mo El nino response, mo tu yumi stap expektem se country bambae I experiensem la-nina long sekon haf blong 2016. Hemi se  focus blo Gavman emi blong groem ekonomi long 2016. Hemia hemi kamaot klia long alokeisen blong 158.1 milion Vatu we i go long ol prodaktiv sekta we i inkludim Ministri blong Komes, Indastri mo Turisim, Ministri blong Lan mo Ministri blong Agrikalja, Laefstok, Forestri, Fiseris mo Baeosekiuriti.

Bajet blong 2016 i inkludim tu 368 milion vatu, olsem severens peimen blong ol pablik seven we oli nomo wok mo olgeta we oli wok yet be bae oli ritae long yia ia. Mo minister I talem se Gavman i luksave tu mo i sapotem ol wok lon sosol sekta mo i givim adisonol fanding blong 196.7 milion Vatu i go long Ministri blong Helt, Ministri blong Edukeisen mo Trenin mo Ministri blong Yut mo Spot.

Gavman i stap lukluk blong spendem 16.1 bilion Vatu long ol grant we ol dona bambae oli givim blong helpem TC Pam rekavari mo ol major infrastrakja projek blong Vanuatu. Mo minista I talem se Gavman blong tedei bambae hemi kontinu blong implimentem ol expendija control mesas blon hem.

Minista I talem se Gavman i stap wok nau ia tu wetem ADB blong lukluk long ol isiu blong ol steit own entapraes (SOE). Bambae mi presentem wan SOE bill long honarabol haus ia ino long taem blong I helpem Gavman blong refomem ol SOE mo tu katem daon Gavman kontribiusens we Gavman I stap givim long olketa.

Long badjet spij blong hem, minister Pikioune I tatsem tu koan mo ol projekt blong Gavman.

“Mi wantem sherem smol infomesen long saed blong domestic mo extenal det, o wanem yumi kolem Kaon. Vanuatu hemi wan countri long rijen we i manejem gud ol makroekonomik polisi blon hem espesely long saed blong debt ova lon las 10 yia. Long ol yia bifo saeklon Pam, Vanuatu i bin gat wan low level blon pablik det, wetem inaf risev mo low inflesen. Long las 4 yia, low level blong debt ia i mekem se kaontri i save karem ol niu lon blon i save implimentem ol niu infrastrakja projeks”.

“Kapasiti blong borrowem mani i bin helpem Vanuatu bigwan blong rikwestem ol inpoten projek blong ekonomik development mo sastenabiliti. Long 2014 yumi bin gat faev bigfala projekt. Lon 2015, ibin gat narafala six (6) Projek we hemi rihabiliteisen blong ol klasrum, ol rod, ol aepot mo eneji sekta. MISTA SPIKA, afta long TC Pam, yumi bin laki blong gat ol bigfala projek ia from se oli helpem yumi blong bildim bak olgeta infrastrakja blo koantri,” minister I talem long palamen tede moning.

“Olsem we i stap insaed long fiskol strateji ripot blong yumi, ol rivisen blong ol niu projekt drodaon we yumi jes mekem, totol domestic mo external det bae emi kasem 26 pesen blon GDP long 2015. Long 2016, folem ol bigfala drodaon long plante bigfala projekt we yumi stap expektem, i gat lukluk se bae i go antap kasem 33 pesen we emi still stap within long 40.0 pesen tresol blong IMF”.

“MISTA SPIKA, bambae yumi expektem tu blong pem 2.1 bilion vatu blong ol domestik bond mo prinsipol ripeimen blong ol extenol det we hemi wan dikris blon 63 milion vatu kompea long 2015. Antap long hemia, bambae yumi spendem tu 719.9 milion vatu blong pem ol intres blong ol domestik mo extenol lon. Ol drodaon we yumi expektem long 2016 lon ol ekstenol lon hemi 13.6 bilion vatu”.

Minista blong Faenens mo Ekomoicv Manajmen I gohed blong talem se blong implimentem badjet blon 2016, Gavman bambae i kontiniu blong inkrisim komplaens mo strentenem administreisen blong ol takis mo non-takis reveniu mo bae hemi kontiniu blong mekem sua se evri ejensi i mas mekem gud wok blon olgeta blon mekem se Gavman i mitim ol fiskol risponsibiliti rikwaemen olsem we i stap insaed long Pablik Faenans mo Ekonomik Manejmen Akt.

“Mi wandem haelaetem tu impotens blong Pablik Akaons Komiti blong i mas mekem wok blong hem from se bae i mekem sua se i gat akaontabiliti mo gud gavanans istap lon iusej blo pablik mani. MISTA SPIKA, mi wandem tekem janis ia blong talem tangkio long evri Ministri, ol hadwoking staf long ofis blong Praem Minista mo Dipatmen blong Faenans & Tresori blong save putum tugeta bajet ia. Mi wandem talem bigfala tangkio tu long ol foma mo ol kolik memba blong Ministeriol Badjet Komiti long sapot blong olgeta blong faenalaesem Badjet blong 2016”.

Olsem minista we I risponsibol long Pablik Faenans mo Ekonomik Manejmen, Pikioune I konfemem se Bajet blong 2016 hemi konsisten wetem ‘ol Prinsipol blong Risponsibol Fiskol Manejmen’ olsem we i stap long Pablik Faenans mo Ekonomik Manejmen Akt. Hemi talem long ol MP se “yumi ri-enfosem tudei komitmen blong yumi blong fiskol risponsibiliti, ino long yia ia nomo be long ol yia we i stap kam tu”.

Minista blong faenens mo Ekonomic Manajmen Gaeton Pikioune I mekem ol toktok ya tedei moning long pakamen tbifo hemi presentem national badget blong 2016, blong ol MP I tokbaot mo blong palamen I apruvum, bifo Gavman iu save yusum.

 

Author: 
Harold Obed